OPASAN NEPRIJATELJ -STRŠLJEN

U prirodi sve radi kao u nekom skladu ,svako ima svoj zadatak ,svaka biljka,kukac,list,i sve je tako dugo uredu dok čovjek ne upetlja svoje prste .Stršljen je kukac koji je veoma sličan osi,pčeli samo što je dugačak oko 4- 5 cm.Njegova uloga u prirodi je da uništava višak kukaca ,pčela i iz tog razloga u nekim dijelovima pripada u zaštićenu skupinu kukaca i ne smije se ubijati.

Europski stršljen koji se i nalazi u Hrvatskoj je žuto-crne boje ,dugačak oko 4-5 cm.Svake godine oplođena ženka koja je prezimila zimu gradi novo gnijezdo.Gnijezda obično grade na tavanima,u šupljinama drveta,vrbicima,drvarnicama...,veličina saća je do nekoliko katova.Stanice saća okrenuta su prema dolje i omotana s više tankih listova.U jesen gnijezda stršljena su na svom vrhuncu jer se iz ličinka stvaraju matice od kojih će samo oplođene matice preživjeti zimu,i tako će ciklus krenuti opet iz početka.                                                                                                                           Stršljen se obično hrani sokovima iz drveta i raspucalog voća,te drugim tvarima koje su slatke a nalaze se u prirodi.Svoje mlade hrane ličinkama  kukaca . Hranu uglavnom love danju ,no aktivni su i po  vedrim noćima osobito za vrijeme punog mjeseca ,radijus lova seže oko 1500 metara od njihovog gnijezda .
Stršljen vas neće napadati ako se ne osjeti ugroženim, a njegov otrov je manje otrovan od otrova pčela ,ali sam ubod je bolniji,jer stršljanov žalac je deblji i duži pa prodire u dublje i osjetljivije dijelove kože.Alergijske reakcije na ubod stršljena znaju biti često i smrtonosne pa opreza kada je u pitanju stršljen nikada previše.

NAČIN DA SE OBRANITE OD STRŠLJENA
- ne mašite rukama-stršljeni su manje nervozni nego ose,pčele ali ako se osjete ugroženo oni              napadaju,ako vas ubodu u deblji sloj kože nastati će otok,crvenilo,no ako je ubod u usta,jezik,vrat          reakcija može biti smrtonosna.
- pokušajte biti što mirniji u njihovoj blizini  i oni će se udaljiti
- izbjegavati jesti i piti u prirodi naročito slatko jer ih to privlači
- izbjegavati piti iz boce i limenke ,jer će zajedno sa tekućinom ući u usta i početi ubadati jer su ljuti i    nervozni
 -  hranu nakon konzumiranja pokrite ,naročito ako se hrana nalazi na pladnju,većoj posudi
- naiđete li na gnijezdo stršljena ne dirajte sami pozovite službu za deratizaciju da ih uklone.Gnijezda     koja pronađete zimi možete ukloniti tako da ih spalite.
- izbjegavajte jake mirise (parfeme ,kreme za sunčanje)ako boravite u prirodi jer ih to privlači
- miris znoja također privlači insekte
- kante za smeće držati zatvorenima
-prozore preko dana držati zatvorenima i na njih staviti mreže protiv insekta
 - u kući imati sprej protiv stršljena kojim ga možete omamiti
- uzmite plastične boce i odrežite im vrhove napunite ih sa slatkim sokom i zatim stavite ih kao              mamce na voćke  ,kutove dvorišta
 Metodu koju često koriste ljudi da bi se obranili od stršljena jest pomalo i rizična kažu stručnjaci, naime ljudi koriste lak za kosu tako da se stršljenu slijepe krila i zatim ga spale , metoda je opasna jer može vrlo lako doći do požara, a i opasna je u toliko što ne znate gdje se nalazi gnijezdo i možete za nekoliko sekundi imati roj  stršljena oko sebe.
 Bez obzira koliko volimo uživati u prirodi moramo znati i njena pravila,tako kada su u pitanju stršljeni imajte na umu da mogu biti opasni , njihov ubod i smrtonosan.
Zato uživajte u prirodi s oprezom....
            

SVE TAJNE KOPRIVE

Kopriva je biljka koju su poznavali još i stari Egipćani koji su je koristili za čaj protiv kostobolje i reume . Rimljani su je nosili sa sobom u svoje pohode ,jer su nakon dugih i napornih marševa namkali noge u kupki od kopriva ili bi masirali noge kako bi probudili cirkulaciju u nogama. Meso su kuhali zajedno s koprivom da bi meso bilo mekše.
Hipokrat i Galen su prepisivali koprivu kao lijek kod gangrene, krasta, rana u ustima, krvarenju iz nosa, za liječenje astme,upale slezene i plućne maramice, kao sredstvo za poticanje mokrenja i stolice.

Engleski botaničar i travar koprivu je preporučio kod kamenca u mjehuru, za rane i kožne bolesti, kog gihta, išijasa i bolnih zglobova, kao protuotrov kod uboda pčela, osa, stršljena,pauka, škorpiona,pomiješana s medom kod upale grla i usne šupljine.
Davno prije otkrića pamuka od vlakana koprive su tkali.
Narod smatra da je kopriva korov ,a ne biljka koja posjeduje izrazito ljekovita svojstva.Znanstvenici su dokazali da je ona ona izrazito ljekovita biljka -njen korijen,stabljika,list i cvijet, sadrže prirodne elemente bez kojih ljudski organizam ne može opstati : kalij. kalcij, željezo, fosfor, magnezij, natrij, vitamin C, B2, B5, K, karoten, provitamin A, pigment kvercetin-flavonoid koji je snažan antioksidans i antihistaminik jer smanjuje jake upale.Sama kopriva je lijek za kožne bolesti koprivnjača (urtikarija).
Danas se kopriva preporuča u liječenju alergija, prehlada, gihta, reuma, išijasa, bolesti jetre i žući,slezene, loše probave, čira na želucu i dvanaestercu, anemije, diabetesa, bubrežnih kamenca, upala mokraćovoda,povećanje prostate.Ubrzava metabolizam,jača imunitete, sprečava upale, zaustavlja krvarenje,potiče obnovu stanica i hrskavičnog tkiva, u liječenju raka slezene i leukemije.
Kopriva se bere po suhom i sunčanom danu najbolje sredinom dana.Bere se od proljeća pa sve do kasne jeseni.Najčešće se koristi kao čaj,tinktura,kupka ,sok , sirup...
Masaža koprivom-koristi se svježa kopriva a potiče na rad slabo tijelo,probuđuje mišiće,limfu i pojačava cirkulaciju.
Čaj od koprive suši se list i stabljika koprive ,2 čajne žilice na 2 dcl prokuhane vode.
Tinktura od koprive-korijen koprive narežemo na sitno napunimo teglice (kao za zimnicu) 3 prsta do vrha zalijemo rakijom i zatvorimo,stavimo na tamno i hladno mjesto dva tjedna.
Sok od koprive-20 vrhova koprive potopimo u hladnoj vodi i pustimo da odstoji 24 sata ,procijedimo dodamo sok od naranče ili limuna pomiješamo s medom i pijemo kroz dan  

POSLJEDICA NOŠENJA VISOKIH PETA !!!!!!

Prvi nositelji visokih peta " štikla " bili su pripadnici Perzijske konjice oko 9.stoljeća.
Njima je cipela s visokom petom napravljena kako bi stabilizirala stopalo u stremenu prilikom jahanja.Perzijski diplomati su 1599.stigli u Europu kakao bi pronašli svoje saveznike u borbi protiv Osmanskog carstva ,no nisu pronašli samo saveznike ,već su i pronašli modne sljedbenike.
Tako su cipele s visokom petom postale statusni simbol muškaraca aristokrata .



Najveću ljubav prema visokim potpeticama pokazao je Luj XIV. koji je odlučio da sve njegove potpetice moraju biti crvene boje,a takve cipele uz njega može nositi i kraljevska svita ,kakao bi se znalo "tko je šef".    
1600. godine žene u svojoj borbi za ravnopravnosti s muškarcima počinju nositi visoke pete. Uskoro visoke pete nisu bile samo statusni simbol,već ih je počeo i nositi običan puk ; no imućniji građani počeli su povećavati centimetre svojih potpetica da bi i dalje bili viši od "običnih ljudi".
Do kraja 18. stoljeća muškarci su se u potpunosti odrekli potpetica kako bi pokazali razliku između sebe i žena.
Danas žene vole visoku potpeticu jer osim što daje dojam vitke linije tijela izdužuju noge, no donosi i mnoge posljedice.
Tako su istraživanja iz Velike Britanije i Austrije ukazala na negativne posljedice hodanja u visokim petama.
Oštećenja stopala-stopala djeluju kao "jastučići"koji štite kosti od udaraca, no u visokim petama oni ne mogu obavljati svoju prirodnu funkciju. Što je peta veća, to je i veći pritisak na kost.

Bolovi u kukovima i kralježnici-visoke potpetice izbacuju kukove i kralježnicu iz uspravnog položaja prema naprijed što pojačava pritisak na koljena, te na na mišiće i tetive zdjelice i donji dio leđa.

Promjena strukture mišića i tetiva-svakodnevno nošenje visokih potpetica dovodi do promjene strukture mišića i tetiva u listovima . Posljedica skraćivanja mišićnih vlakana i jačanje Ahilove tetive dolazi do smanjenja opsega kretanja nožnog zgloba.

Problem sa koljenom-povećava se pritisak ivera na koljena što može dovesti do osteoartritisa , te je rizik veći ako je osoba deblja.

Proširene vene-nastaju zbog dugotrajnog nošenja visokih peta i povećanja pritiska na krvne žile u listovima.

Visoke potpetice su neizostavan predmet svakog ženskog ormara , ako već ne možete bez njih razmislite na posljedice i da li su one doista toga vrijedne ..........