Domovina heljde je centralna Azija iz koje su je u Europu donijeli francuzi u 15 stoljeću.
Francuzi heljdu nazivaju" ble sarrasiu" u prijevodu saracensko žito.U Rusiji se heljda zove "greča ili grčika" što upućuje da su grci donijeli heljdu u te istočne krajeve u kojima se i danas najviše uzgaja.
U našim krajevima se najviše uzgaja na području Međimurja ,Varaždina ,Kučana Gornjeg i Donjeg.
Visoka prehrambena vrijednost nutrijenata,značajne količine minerala i vitamina čine heljdu jako vrijednom namirnicom.
Bogata je ugljikohidratima ,sadrži sporo probavljiv škrob koji izaziva postepeni rast šećera u krvi.Masnoće su prisutne u malim količinama pa sa zdrastvenog stajališta su dobre jer sadrže dosta nezasićenih masnih kiselina i lecitina.Odličan izvor niacina ,pantotenske kiseline,vitamina B1,B2,E,magnezija, fosfora,željeza,kalija.Heljda sadrži 0,2 % biljnih sterola koji sprečavaju povećanje kolesterola u krvi.
Heljda ne sadrži gluten pa je mogu koristiti osobe oboljele od celijakije.
Heljda je stoljetno tradicionalno jelo.U narodnoj medicini heljda se upotrebljava kao biljni čaj od osušene biljke i od sjemena heljde.
Čaj od heljde se upotrebljava u liječenju bolesti:-krvnih žila(proširenje vena,ovapnjenje žila,pucanje kapilara)
-u jačanju memorije mozga(sprečava se demencija)
-reumatizma,glukoma,dijabetesa
-kao sredstvo za smirenje kod živčane rastrojenosti(depresivna i razdražljiva stanja)
-gojaznosti(prilikom raznih dijeta)
-kod slabokrvnosti
Čaj od cvijeta heljde pomaže kod bolesti dišnog sustava(nakupljena sluz,katar,kašalj)Grubo brašno od heljde upotrebljavamo za pripremu raznih obloga u liječenju raznih kožnih nečistoća(lišajeva,ekcema,čireva),u kozmetici za pripremu maski (pilinga).
Jela od heljde snižavaju krvni tlak te se preporučuju u liječenju krvnog tlaka,arterioskleroze.
Nema komentara:
Objavi komentar